│ Datum kreiranja: 04. februar 2022. godine│

Bunjevačka zajednica je proslavila jedan od četri nacionalna praznika – Dan Velikog prela. Dan je to kad se ova zajednica sića 1879. godine kad su Bunjevci prvi put javno proslavili Veliko prelo u Subotici, u želji da svojim sugrađanima pokažu ko su, šta su i koliko ji ima. Od te, 1879. godine, do danas, Bunjevci su prošli trnovit put, al danas, u Subatici, Vojvodini i Srbiji, Bunjevaca i dalje ima i dalje s ponosom mogu pokazat kako čuvaju svoju tradiciju i kulturu.

– Prelo je naš stari običaj, taj običaj smo doneli u ove krajove i prija više od tri i po vika, a obilužavamo prela i danas. Prvo javno Veliko prelo je održano 1879. godine, a danas smo prvi put ovako javno proslavili Veliko prelo u Subatici, u varoši u kojoj je bunjevački jezik u službenoj upotribi. Slavlje je tim veće i svečanije, i proglašenje bunjevačkog ko službenog jezika je prikretnica u svemu što radimo – istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, a svim Bunjevkama i Bunjevcima je, nuz čestitke, poželela da ji bude više na slidećem popisu.

U ime lokalne samouprave i gradonačelnika Stevana Bakića Bunjevcima je nacionalni praznik
čestito Srđan Samardžić, član Varoškog vića zadužen za oblast privride.

– Zadovoljstvo je bit na Prelu I u uslovima kad je bilo teže organizovati ovaki skup. Danas je ovo nacionalni praznik ove zajednice, a Subatica je varoš u kojoj je bogatstvo kulture sadržano u mozaiku različitosti. U tom smislu bunjevačka zajednica doprinosi I obogaćiva kulturni sadržaj našeg grada – naglasio je Samardžić.

Zoltan Kudlik, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose s virskim zajednicama, sektor za kulturu nacionalni manjina – nacionalni zajednica, naglasio je da je ovo jedan od najznačajni praznika Bunjevaca i dodo:

– Bunjevačka zajednica ima dobru saradnju s pokrajinskim strukturama, i svake godine mnogo bunjevački udruženja aplicira i dobije sridstva po pokrajinskim konkursima. Drago mi je da jedna ovaka zajednica i dalje živi, da ima jedno ovako kulturno bogatstvo i da čuva svoju tradiciju.

Dramska sekcija Kulturno-umitničkog društva „Bunjevka” izvela je prigodan dramski prikaz, a tom prilikom je dočaran dio atmosfere s kadgodašnji prela u bunjevačkoj zajednici.

Što se gostivi tiče, njima je bilo prijatno i lipo bit na prelu, a svi pripoznaju značaj čuvanja bunjevačke tradicije. Med gostima su bili i Bunjevci iz Mađarske.

Takođe, ni ove godine nije izosto izbor za najlipšu preljsku pismu i najlipše prelje.

„Preljska pisma”naziv je dila Geze Babijanovića kojeg je izabro žiri, najlipša prelja bila je Dunja Babić, prva pratilja Jovana Francišković, a druga Milica Anđelković.

Lipo je bilo vidit mlade prelje, al je lipo bilo vidit i mlade u Sali „Spartaka”, med njima i učenike koji pohađaje bunjevački jezik s elementima nacionalne kulture, te njeve pridavače. Đaci su imali priliku doć prvi put na prelo i uživo, u praksi, vidit ono o čemu uče na časovima bunjevačkog.