│ Datum kreiranja: 16. avgust 2022. godine│
Dan Dužijance je jedan od četri nacionalna praznika Bunjevaca, a obimna manifestacija koja traje od posvećenja žita na Svetog Marka 25. aprila, doživila je svoj najsvečaniji momenat na Veliku Gospojinu, u ponediljak, 15. avgusta, kad je u Crkvi Uzvišenja Svetog Križa vlč. Nebojša Stipić posvetio kruv od novog žita, a isti taj kruv je štogod kasnije, u povorki kroz centar Subatice, ponosno, u pratnji bandaša Branislava Crnjakovića, pronela bandašica Dunja Babić.
Kruv od novog žita je simbol Dužijance, al i simbol života. Žitno zrno simboliše i život čovika na zemlji, jel ono prvo mora umrit, kako bi u zemlji ponovo isklijalo i donelo nova zrna. I ta zrna posli moraje istrpit sve prilike i neprilike, na kraju budu izdrobljena u mlinovima, ali ne uzalud – pritvore se u brašno.
U znak zafalnosti na tom što je velik poso obezbeđivanja brašna završen, i što su zlatna zrna skinuta s plodni polja, Bunjevci i prave zafalu Bogu – Dužijancu.
– Tribamo bit zafalni Bogu, jel je i kršćanstvo poniklo na muki, a ne na lagodnom životu. Ko virnici to osićamo, jel je žrtva sastavni dio života. Moramo nać razlog za optimizam, tražimo ga u molitvi, a jedan od naši aduta je otvorenost. Tako, čak i ako je oskudica u svitu, budimo oni koji će od viška dat onima koji nemaje. Kad bi cilo čovičanstvo bilo solidarno, to je potribno svima sad, čekali bi bolju budućnost – kazo je vlč. Nebojša Stipić, te je poručio kako je kruv rana koja nam nikad nije i neće dosadit.
Domaćin na ovoj proslavi nacionalnog praznika bila je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine. U vrime kad sa zebnjom pratimo visti o raznim sukobima i nevoljama, saznanje da će bit kruva od velike je važnosti.
– Kruv je uvik značio mir i blagostanje i značio je da nema gladi. Možda bi ovu Dužijancu mogli posvetit upravo tom, sa željom da ova varoš ni ove, nit bilo koje godine ne bude gladna. Da ne bude taki varoši ni u Srbiji, al ni na svitu. Želim nek se družimo, čuvamo svoju kulturu, al i da podupiremo druge. U tom smislu je ova Dužijanca poklonjena Subatici, svim narodima koji u njoj žive i koji su nam prije godinu dana pomogli da naš maternji jezik postane službeni u ovoj varoši. To je jedna od najlipši stvari koje smo mogli dobit. Nije materijalna, al je od ogromne važnosti, pogotovo ako znamo da smo četri vika u ovoj varoši.
Bandašica je, kako je to i običaj prilikom proslave nacionalnog praznika kruv od novog žita pridala pridsidnici NSBNM. U znak zafalnosti za veliku podršku koju su Bunjevci dobili od Subatice, dr Kujundžić Ostojić je simbol života pridala gradonačelniku Stevanu Bakiću.
Kako je to istako Zoran Milošević, pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučno-istraživačku dilatnost, i ova Dužijanca je simbolizovala ono najvridnije u nama.
– Simbol kruva jeste naše zajedništvo, koliko smo vridni i koliko smo posvećeni uzvišenim ciljovima. Prilika je ovo i da kažemo da naša vira jesu i gramatika i pravopis. Jeste i identitet na kojem insistiraju oni koji su branili Evropu u bitki kod Sente, koji su na Velikoj narodnoj skupštini pokazali kaku budućnost žele. Ovo je velika prilika da pokažemo koliko smo tolerantni u odnosu na različite identitete. Slavimo rad, slavimo kulturu, a to su vridnosti koje pripadaju svima, ne samo Bunjevcima – poručio je Milošević.
Med brojnim gostima bila je i Alma Rizvanović, posebna savitnica ministarke Maje Gojković. Ona je naglasila kako Ministarstvo kulture i informisanja uvik podržava projekte koji promovišu kulturu i koji pridstavljaju važan element mozaika šarolikosti Srbije. Upravo je nigovanje različitosti put kojim iđe Srbija, a posebno Subatica. A u pravom mozaiku kojeg čini više od dvadest nacionalnosti, jednako misto imaje i Bunjevci koji su kroz istoriju gradili i razvijali našu varoši.
│ Datum kreiranja: 15. mart 2022. godine│
Dodilom najvridniji priznanja obilužen je jedan od četri nacionalana praznika Bunjevaca – „23. februar – Dan osnivanja prvog Nacionalnog savita“. Nuz dodilu vridni priznanja, bila je to prilika da se čuje kako je to radio Nacionalni savit bunjevačke nacionalne manjine u protekloj godini, odnosno koji su bili ključni događaji za bunjevačku zajednicu.
Svakako da je uvođenje bunjevačkog jezika u službenu upotribu na teritoriji cile Subatice bio događaj koji je obilužio prošlu, 2021. godinu, a upravo je zbog tog priznanje „Ivan Antunović“ koje se dodiljiva za poseban doprinos na očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca uručeno gradonačelniku Subatice Stevanu Bakiću.
Primajuć priznanje gradonačelnik je istako kako je privilegovan jel su to priznanje prija njega primili i Zvonko Bogdan i Nikola Babić, te kako mu je to jedno od najlipši priznanja koje je dobio.
– Drago mi je što sam dao skroman doprinos za jednu istorijsku odluku ove varoši da konačno Bunjevce učinimo ravnopravnim u upotribi jezika i pisma sa svim ostalim zajednicama u varoši. Posebno sam ponosan na postignut stepen saglasnosti, ko i na pun demokratski kapacitet koji su Skupština varoši i ova varoš pokazali. Taj istorijski korak u razvoju multikulturalnosti naše varoši uradili smo zajednički, nuz podršku pridsidnika Srbije Aleksandra Vučića koji vodi politiku mira i stabilnosti.
U svom obraćanju dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica NSBNM, kazala je kako „ovo priznanje pripada i pridsidniku Republike Srbije, Aleksandru Vučiću i SNS-u, koji je proces uvođenja bunjevačkog jezika podržo, ko što ćemo i mi nji na pridstojećim izborima“, te je naglasila:
– Protekli period upotribe bunjevačkog u javnoj sferi pokazo je da uvođenjom bunjevačkog jezika nikom nije ništa umanjeno ni ugroženo, ko što je bilo potencirano. Subatica je dobila na bogatstvu multijezičnosti, a po tom je i posebna.
Priznanje „Blaško Rajić“ koje se dodiljiva za doprinos u razvoju institucija i očuvanju nacionalnog identiteta Bunjevaca dobili su Nikola Babić, Mirko Bajić i Veljko Vojnić; priznanje „Mijo Mandić“ koje se dodiljiva za vrhunski doprinos u oblasti obrazovanja Bunjevaca primio je Dragan Kopunović; priznanje „Kalor Milodanović“ koje se dodiljiva se za vrhunski doprinos u oblasti informisanja na bunjevačkom jeziku dobio je Nikola Stantić; priznanje „Mara Đorđević Malagurski“ za vrhunski doprinos u oblasti kulture odnosno rodne ravnopravnosti Bunjevaca zaslužili su Marija Bošnjak i Stipan Budimčević; priznanje „Ambrozije Šarčević“ za poseban doprinos u oblasti naučno-istraživačkog rada Bunjevaca primio je Mijo Mandić; priznanja za kontinuirani rad i očuvanje nacionalnog identiteta Bunjevaca dobilio su KUD „Bunjevka“, za deset godina nigovanja pozorišne umitnosti, UG „Bunjevačka vila” Mala Bosna za 10 godina postojanja, dok je UG „Bunjevačko kolo“ iz Sombora obilužilo 100 godina od osnivanja, odnosno 20 godina od reosnivanja.
│ Datum kreiranja: 04. februar 2022. godine│
Bunjevačka zajednica je proslavila jedan od četri nacionalna praznika – Dan Velikog prela. Dan je to kad se ova zajednica sića 1879. godine kad su Bunjevci prvi put javno proslavili Veliko prelo u Subotici, u želji da svojim sugrađanima pokažu ko su, šta su i koliko ji ima. Od te, 1879. godine, do danas, Bunjevci su prošli trnovit put, al danas, u Subatici, Vojvodini i Srbiji, Bunjevaca i dalje ima i dalje s ponosom mogu pokazat kako čuvaju svoju tradiciju i kulturu.
– Prelo je naš stari običaj, taj običaj smo doneli u ove krajove i prija više od tri i po vika, a obilužavamo prela i danas. Prvo javno Veliko prelo je održano 1879. godine, a danas smo prvi put ovako javno proslavili Veliko prelo u Subatici, u varoši u kojoj je bunjevački jezik u službenoj upotribi. Slavlje je tim veće i svečanije, i proglašenje bunjevačkog ko službenog jezika je prikretnica u svemu što radimo – istakla je dr Suzana Kujundžić Ostojić, pridsidnica Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, a svim Bunjevkama i Bunjevcima je, nuz čestitke, poželela da ji bude više na slidećem popisu.
U ime lokalne samouprave i gradonačelnika Stevana Bakića Bunjevcima je nacionalni praznik
čestito Srđan Samardžić, član Varoškog vića zadužen za oblast privride.
– Zadovoljstvo je bit na Prelu I u uslovima kad je bilo teže organizovati ovaki skup. Danas je ovo nacionalni praznik ove zajednice, a Subatica je varoš u kojoj je bogatstvo kulture sadržano u mozaiku različitosti. U tom smislu bunjevačka zajednica doprinosi I obogaćiva kulturni sadržaj našeg grada – naglasio je Samardžić.
Zoltan Kudlik, pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose s virskim zajednicama, sektor za kulturu nacionalni manjina – nacionalni zajednica, naglasio je da je ovo jedan od najznačajni praznika Bunjevaca i dodo:
– Bunjevačka zajednica ima dobru saradnju s pokrajinskim strukturama, i svake godine mnogo bunjevački udruženja aplicira i dobije sridstva po pokrajinskim konkursima. Drago mi je da jedna ovaka zajednica i dalje živi, da ima jedno ovako kulturno bogatstvo i da čuva svoju tradiciju.
Dramska sekcija Kulturno-umitničkog društva „Bunjevka” izvela je prigodan dramski prikaz, a tom prilikom je dočaran dio atmosfere s kadgodašnji prela u bunjevačkoj zajednici.
Što se gostivi tiče, njima je bilo prijatno i lipo bit na prelu, a svi pripoznaju značaj čuvanja bunjevačke tradicije. Med gostima su bili i Bunjevci iz Mađarske.
Takođe, ni ove godine nije izosto izbor za najlipšu preljsku pismu i najlipše prelje.
„Preljska pisma”naziv je dila Geze Babijanovića kojeg je izabro žiri, najlipša prelja bila je Dunja Babić, prva pratilja Jovana Francišković, a druga Milica Anđelković.
Lipo je bilo vidit mlade prelje, al je lipo bilo vidit i mlade u Sali „Spartaka”, med njima i učenike koji pohađaje bunjevački jezik s elementima nacionalne kulture, te njeve pridavače. Đaci su imali priliku doć prvi put na prelo i uživo, u praksi, vidit ono o čemu uče na časovima bunjevačkog.
│ Datum kreiranja: 26. novembar 2021. godine│
Bunjevačka zajednica je i ove godine, na dostojanstven način, obilužila jedan od četri nacionalna praznika „Dan Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih slovena“. Kroz svečanu akademiju prisutni su mogli da se podsite slavni događaja iz 1918. godine, ali i puta kojim su Bunjevci išli, i na kome su, prilazeći brojne pripreke, i danas ostali.
Prema ričima dr Suzane Kujundžić Ostojić, pridsidnice Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine, bio je to veliki istorijski datum kada su se Srbi, Bunjevci i ostali slovenski narodi izborili za samostalnost i čuvanje sopstvenog identiteta – bio je to dan kada su Bunjevci odabrali budućnost i put.
– Naši 84 delegata, na čelu sa Blaškom Rajićem, bili su deo građenja jednog drugačijeg svita, na temeljima krvavi ratišta Prvog svitskog rata i jedne epske pobide srpske vojske. Nama, generacijama koje su došle posle ovi događaja ostaje na ponos što živimo u državi koja je, koliko god to bilo teško i koliko god to koštalo, uspila i znala da sačuva svoje granice. Ostaje nam dug prima velikanima tog vrimena i obaveza da njihovu ideju i žrtvu ne izneverimo, ostaje nam da razvijamo sve ono što smo dobili, slobodu ponajviše – divanila je pridsidnica NSBNM, te se osvrnila na Bunjevce:
– Od tog sjajnog datuma, kada smo bili ravnopravni sa svima ostalima, do danas smo prošli dugačak put. Iskušenja za Bunjevce su tek slidila. Formiranje države na idejama jedinstva donose situaciju da su prava Bunjevaca „mrtvo slovo na papiru“. Nastupa vrime naredbe iz 1945. godine koja Bunjevce i sve što je bunjevačko – briše.
Nakon 103 godine, ostaje zaključak da se identitet ne briše tako lako.
– Evo nas i danas ovde kako se borimo za sebe, srićom i zafalnošću, ne sami. Danas smo u Subatici, gde smo, nuz zalaganje gradonačelnika Bakića, nuz podršku skoro cile gradske skupštine, dobili pravo uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotribu. Uzdignute glave iđemo dalje, vrime je pokazalo da hrabre i uporne srića uvek prati.
Stevan Bakić se podsitio vrimena iz 1918. godine, i naveo da je čuvanje sićanja na Veliku narodnu skupštinu jedinstven primer da jedna manjinska zajednica odredi dan ujedinjenja sa Srbijom za svoj nacionalni praznik.
– Velika narodna skupština je naš zajednički ponos i događaj kojem su Bunjevci dali nemerljiv doprinos. Posebno isticanje Bunjevaca bila je posledica ogromnog zalaganja bunjevačke zajednice, naročito u Subotici, da se do kraja ostvari veliko delo oslobođenja i ujedinjenja. Ključan doprinos dao je Blaško Rajić, podržao je ideju Jaše Tomića da se Bačka, Banat i Baranja ujedine sa Srbijom, i tada je jasno određeno: „Bićemo jedni, svoji i nerazdvojni“. Tako je ostalo do danas, ali ne bez istorijskih lutanja i potresa. Dugo za Bunjevce nije bilo zasluženih plodova oslobođenja i ujedinenja. U savremenoj Srbiji se vraćamo na zdrave osnove, slavimo ponovo istinske praznike naše ustavotvornosti i identiteta, kao i one koji su nam zajednički sa bratskim narodima. To svedočimo i prema bunjevačkoj kulturi, informisanju, naročito obrazovanju, a ove godine smo dostigli vrhunac kroz odluku da bunjevački jezik bude jedan o četiri jezika u službenoj upotrebi u Subotici.
U ime Pokrajinske vlade nacionalni praznik Bunjevcima čestitala je Dragana Milošević, pokrajinski sekretar za kulturu, javno informisanje i odnose s virskim zajednicama. Ona se osvrnila na burne i prilomne događaje iz novembra 1918. godine, te istakla duboko poštovanje prema Bunjevcima:
– Bunjevci su imali veliku ulogu u definisanju načela slobode, ravnopravnosti i prosperiteta, za načela koja su bila temelj svih odluka Velike narodne skupštine. Naša zahvalnost zbog toga mora da bude i velika i večna.
Kroz odluke Velike narodne skupštine bila je sažeta vekovna borba srpskog i bunjevačkog naroda, kao i svih drugih naroda u nekadašnjoj Austro-ugarskoj za svoj identitet, pa i svoju budućnost.
– U toj borbi niko kao vi Bunjevci, koji ste i posle Velike narodne skupštine, a posebno posle Drugog svetskog rata, bili izloženi čak i brutalnim institucionalnim pritiscima da se odreknete sami sebe, nije pokazao toliko istrajnosti, toliko ponosa, toliko ljubavi prema svojim korenima i svom narodnom biću i, najzad, toliko lojalnosti prema našoj zajedničkoj državi Srbiji – naglasila je pokrajinska sekretarka.
Prilikom proslave nacionalnog praznika Bunjevaca pridstavljena je i knjiga prof. dr Saše Markovića „Bunjevci u procepu stvaranja nacionalnog identiteta“. Autor je istako kako je Velika narodna skupština bila svojevrstan prilom za srpski i bunjevački narod.
– Takve odluke mogu doneti samo zreli narodi koji razumeju vreme i sitaciju u kojoj žive, te odluke ni danas ne mogu da se pobiju sa bilo kog aspekta uvažavanja humanih, demokratskih i kulturnih vrednosti koje dominiraju našom civilizacijom. Donošenje Dekreta iz 1945. godine je jedan anti-istorijski i anti-human čin, a priča o Bunjevcima je priča o brojnim izazovima sa kojim su se susretali, do danas, kada opet mogu da slobodno govore o svom identitetu. Srbi su i 1918. godine pokazali da su neostrašćeni i da uvažavaju druge nacije, Bunjevci su im se u tome pridružili, pa su i zajednički delili sudbinu i stradanja, samo zbog želje da ostanu na putu razvoja sopstvenog identieta.
Govorili su i recenzenti knjige, prof. dr Slobodan Orlović, profesor Pravnog fakulteta u Novom Sadu, i dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, pomoćnik u Sekretarijatu za kulturu i informisanje.
Prof. dr Orlović je istakao identitet kao najveće blago jedne nacionalne zajednice, ali i kao najslađi i najveći plen asimilatora.
– Bunjevci su bili silno izloženi tom asimilatorskom procesu, ali su uspeli da se odupru, jer nisu bili sami. Dragi Bunjevci, želim vam da istrajete u nastojanju da budete i ostanete ono što jeste, posebna nacionalna zajednica u vašoj i našoj Srbiji, te očekujem da Skupština Vojvodine konačno prihvati inicijativu za poništavanje sramnog asimilatorskog akta koji je za cilj imao ništa drugo nego nestanak Bunjevaca.
Dr Micić je naglasio da postoje momenti kada se istorija snažno i moćno oglasi, tako da zaprepasti savrimenike koji prisustvuju toj pojavi istorije, a takav datum je upravo 25. novembar 1918. godine.
– Bunjevci su se tada, zajedno sa Srbima i ostalim Slovenima, moćno oglasili pred licem istorije, dali su glas o sebi, o svom identitetu, biću, kulturi i istorijskom sećanju. Kada su Dekretom Bunjevci ukinuti, samo je mali korak nedostajao da oni od zabranjenog postanu zaboravljeni narod. Sve je to zaustavljeno na vratima bunjevačkih kuća, jer je unutar bunjevačkih porodica sačuvan identitet, kao i jezik, kultura... Pozitivne posledice odluke vezane za bunjevački jezik, tek treba da vidimo.
Svečanoj akademiji prisustvovali su i Bojan Šoralov - načelnik Severnobačkog okruga, Milimir Vujadinović - narodni poslanik, ko i pridstavnici brojni ustanova i udruženja.
U kulturno-umitničkom dilu programa nastupio je hor Srpskog kulturnog centra „Sveti Sava” i vokalni solisti Tamara Babić i Marko Križanović.
Strana 1 od 9
- Vi ste ovde:
-
Početak
- Bunjevačka zajednica
Министарство информисања и телекомуникација
